U Vladičanskom dvoru u Mostaru, u okviru 103. Šantićevih večeri poezije,  večeras su predstavljena Sabrana djela akademika Danila Marića.

 

U programu su učestvovali promotori: Safet Sarić i Zlatko Serdarević iz Mostara, Ranko Pavlović iz Banjaluke,  a videolinkom su se javili Dragica Braunštan iz Toronta i Ilija Šaula iz Filadelfije. U muzičkom dijelu nastupile su Tijana Bašić i Marija Raspudić.

Marić kaže da su Sabrana djela sadržana u deset tomova.

 

„Ova Sabrana djela sadrže 17 romana i 4 nedovršena romana, kao i 28 knjiga pripovjedaka, tri knjige pjesama i osam stručnih knjiga, a među njima je i autobiografija. Tu su moja istraživanja, knjige o književnicima, drame“, kaže Marić dodajići da su tu njegov cijeli život i stvaralaštvo sažeti.

 

Jedna od knjiga je autobiografija.

 

„Zamislite koliko je u ovoj knjizi stalo moga života. Kada se pročita šta sam proživio onda se može reći da to može preživjeti samo čovjek koji je živio 152 godine. Sve knjige po prirodi stvari nose nešto lično i doživljeno“, rekao je Marić i dodao da njegova saradnja sa mostarskom Prosvjetom traje godinama i da je ovo društvo tri puta organizovalo njegove promocije.

 

Mostarski novinar i publicista Zlatko Serdarević kaže da ova promocija predstavlja izuzetan sadržaj na 103. Šantićevim večerima poezije.

 

„Rijetke su prilike da možemo pratiti i prisustvovati promociji sabranih djela nekog književnika posebno za njegovog života. Ovo veče za mene predstavlja dragocjen događaj. Marić je najplodniji književnik u BiH, a jedan od najplodnijih u širem regionu“, kaže Serdarević.

 

Serdarević naglašava da je Marić svo svoje iskustvo pretočio u pisanu riječ i da ostavlja vrlo dragocjena štiva, bilo da je riječ o stručnim knjigama, književnosti, pjesništvu, prozi, kritikama ili esejima.

 

„On je jedan polivalentan pisac koji se oprobao u svim književnim žanrovima i ostavlja vrlo upečatljiv trag u kulturnom životu grada Mostara“, kaže Serdarević.

 

Književnik iz Banjaluke Ranko Pavlović kaže da se, kada se pogleda deset obimnih tomova, nameće misao da ima Marićevih vršnjaka koji nisu za života  pročitali toliko knjiga koliko je on napisao.

 

„Ono što impresionira kod njega to je raznorodnost. Ima poezije, pripovjedaka, romana, eseističkih tekstova, knjiga u kojim je istraživao kulturno naslijeđe Hercegovine. U cjelini posmatrano on bi se mogao svrstati u pisce koji su vjerno svjedočili o ljudima u Hercegovini. Njegov trotomi roman „Čemerika“ koji ima oko 1400 stranica i čija radnja počinje sredinom 17. vijeka i završava se krajem  20. vijeka je roman u kome ima nekoliko stotina likova. Taj roman je toliko širok da je pokazao da je Hercegovina naselila cijeli svijet, a nije se raselila“, rekao je Pavlović.

 

Profesor Safet Sarić priča da je na neki način svjedok Marićevog književnog narastanja, sazrijevanja i promocije u značajnog književnika u BiH.

 

„Pratim njegov književni rad gotovo 40 godina i jedan sam od recenzenata jedne izvanredne zbirke pripovjedaka „Ni bos, ni obuven“ koja je 1986.godine objavljena. Tada sam najavio književnu sudbinu Danila Marića i moram se pohvaliti da sam pogodio. Marić je danas jedan od najznačajnijih književnih stvaralaca u BiH, posebno u srpskoj književnosti i mogu reći da je tih deset tomova koji predstavljaju njegovo sabrano djelo kruna njegove književnog rada“, rekao je Sarić.

 

Marić je na kraju večeri poklonio Sabrana djela Biblioteci ”Joanikije Pamučina”, kao i svoje knjige o Aleksi Šantiću učenicima Prosvjetine škole.