Izabrana djela Svetozara Ćorovića, objavljena u tri toma, u izdanju Narodne i univerzitetske biblioteke Republike Srpske, promovisana su večeras na 104. Šantićevim večerima poezije.Predstavljanje je upriličeno u Muzeju Žitomislić, a o knjizi i ulozi Svetozara Ćorovića u srpskoj književnosti govorili su predavač Duško Pevulja, profesor na Filološkom fakultetu Univerziteta u Banja Luci i uvodničar, iguman Manastira Žitomislić Danilo Pavlović.

Pevulja naglašava da je osnovna inicijalna zamisao bila da se Ćorović, koji spada u sam vrh srpske književnosti, vrati čitaocima, jer je za razliku od Alekse Šantića i Jovana Dučića, marginalizovan.
“Htjeli smo da pokažemo da se radi o reprezentativnom piscu koji ne zaslužuje da bude marginalizovan”, dodaje Pevulja.

Izuzetno mu je drago što je ovo đelo predstavljeno u sklopu Šantićevih večeri poezije u Mostaru jer je najpriličnije da se u sklopu priče o Šantiću priča o Ćoroviću.

“To je bio dio iste priče koja je predstavljala jedno malo čudo. Danas književno-istorijski i kulturno-istorijski kada se posmatra to je jedno čudo. Bili su dio iste škole, pokretači Zore i ljudi koji su doprinijeli da Mostar tada na čitavom južnoslovenskom prostoru predstavlja nešto što je zaista bilo unikatno. Oni su iz jedne male sredine vrlo visoko podigli vrijednosni umjetnički kriterijum i vrlo brzo bili prepoznati na čitavom širem jugoslovenskom prostoru. Najprirodnije je da se posmatraju zajedno jer su iz istog korijena ponikli. Ćorović, Šantić, Dučić i Atanasije Šola, svi su oni uticali jedni na druge i najpriličnije je da se posmatraju zajedno”, zaključuje Pevulja.

Govoreći o Izabranim đelima, naglašava da je izgled izdanja reprezentativan, te da je dostojan onog statusa koji Svetozar Ćorović ima u srpskoj književnosti i koji mu pripada.

On je objasnio da je riječ o piscu koji je klasik srpske književnosti, ali da izdanja njegovih đela nisu srazmjerna njegovom značaju, te da su uglavnom, posebno romani, malo preštampavani.U prvom tomu ovog kapitalnog izdanja objedinjeni su njegovi romani “Stojan Mutikaša”, “Majčina sultanija”, “Među svojima” i “U ćelijama”, a priređeni su prema Sabranim đelima ovog pisca, u deset tomova, štampanim u Sarajevu 1967. godine.U trećem tomu je njegova ratna proza i tekstovi koji su nastali na osnovu njegovog iskustva u Prvom svjetskom ratu.
“Okosnicu tog trećeg toma čini njegov memoarski tekst “Beleške jednog taoca” koje govore o njegovom dramatičnom iskustvu i njegovom stradanju u tom periodu, ali i stradanju njegovog naroda”, kaže Pevulja.

Iguman Manastira Žitomislić Danilo Pavlović kaže da je Svetozar Ćorović kao i mnogi drugi nepravedno zapostavljen.

“Mi, nije da ga pokušavamo afirmisati, jer je on dovoljno sebe afirmisao, ali prosto da sebi vratimo pamćenje na takve ljude”, kaže iguman Danilo i dodaje da je fascinantno da je Ćorović za svoje 43 godine života ostavio tolika znamenita đela.

Naglašava da Ćorović zaslužuje mnogo više od onoga što mu se poklanja.

Iguman Danilo na kraju podsjeća da već tradicionalno Muzej Žitomislić uzima učešće u organizaciji jedne večeri na Šantićevim večerima poezije i da im je izuzetno drago da je to ove godine bila veče posvećena Svetozaru Ćoroviću.

Šantićeve večeri poezije nastavljaju se u četvrtak u Vladičanskom dvoru gđe će biti održano pjesničko veče Đorđa Sladoja.

”Šantićeve večeri poezije u Mostaru organizuju SPKD ”Prosvjeta” i SPKUD ”Gusle”.