Šantićeve večeri poezije večeras su bile u znaku Mostaraca. Na programu je bio poetski kabare Marka Tomaša, jednog od najboljih pjesnika u regionu, a u muzičkom dijelu večeri nastupili su Vladimir Mićković i Gabrijel Prusina.

 

Dvorište OKC-a Abrašević bilo je ispunjeno ljubiteljima stihova, ali i lijepim emocijama.

 

Predsjednica SPKD ”Prosvjeta” Gradski odbor Mostar Sanja Bjelica Šagovnović kazala je da bi Šantić sigurno bio srećan  da zna da se pjesničke večeri u njegovu čast održavaju u centru koji nosi ime po Kosti Abraševiću i da na tim večerima učestvuje Marko Tomaš, te da zna da se i danas u Mostaru rađaju i žive pjesnici poput Tomaša.

Tomaš je rekao da je ove godine i on kao pjesnik konačno sazreo da samostalno nastupa na Šantićevim večerima poezije i da se rado odazvao pozivu ”Prosvjete”.

 

„Pogotovo mi je drago što je došlo do te tačke u mome radu da mogu da održim samostalno veče koje je koncipirano bez pretjeranog razgovora i neće imati akcenat na promovisanju neke aktuelne knjige nego na samim pjesmama, na čitanju, na zvuku poezije, jezika. To je neka vrsta poetskog kabarea koju ja već nekoliko godina radim“, rekao je Tomaš.

 

Tomaš kroz priče, anegdote i svoju poeziju pravi izvrsnu atmosferu na svojim poetskim kabareima već duže vrijeme.

 

„Poveznica večerašnje večeri i moga kabarea jeste da ljudi razmisle o periodu od 100 godina od kada je Šantić umro i da vide gdje je poezija nekada bila, kako je zvučala i šta je predstavljala i kako zvuči i šta predstavlja danas. To poređenje može biti jako zanimljivo“, rekao je Tomaš.

 

Tomaš je mostarskoj publici čitao pjesme iz svojih zbirki, a naglasak je bio na posljednjoj zbirci pjesama „Skratimo priču za glavu“ koja je izašla prošle godine.

 

U muzičkom dijelu večeri nastupili su vokalni solista Vladimir Mićković i pijanista Gabrijel Prusina.

 

„Vladimir je poznat kao čovjek koji izučava naslijeđe tradicionalne gradske pjesme, prije svega vezanih za Sefardsku zajednicu u BiH. Ono što on izvodi jesu pjesme iz Sefardske tradicije miješane sa sevdalinkama i sa starogradskim i dalmatinskim starogradskim pjesmama koje radi u svom aranžmanu uz autorske pjesme i taj muzički dio treba biti poveznica između savremene poezije koju ja pišem i izvodim i nečega što je tradicija. Da se uspostavi neka vrsta kontinuiteta kroz vrijeme“, rekao je Tomaš.

 

 

  1. Šantićeve večeri poezije nastavljaju se večeras u 19.00 časova u dvorištu Instituta “Junuz Emre” gdje će se održati poetsko-muzičko veče “Posestrime Aleksi” u kojem učestvuju autor i voditelj programa književnica Olga Bikar, pjesnikinja Hilal Karafan /Istanbul/, Elvira Kujović /Novi Pazar/, Milica Jeftimijević Lilić /Beograd/, Jovanka Stojčinović-Nikolić /Doboj/, Olgica Cice /Trebinje/, Zdravka Babić /Bileća/, profesori muzike Amra Dugalić /Mostar/ i Radmila Pešut /Mostar/, te glumac Igor Gudelj /Trebinje/.

 

Manifestacija se nastavlja u srijedu, 7. septembra, u 19.00 časova u Vladičanskom dvoru u Mostaru predstavljanjem Izabranih djela Svetozara Ćorovića u saradnji sa Narodnom i univerzitetskom bibliotekom Republike Srpske.

 

Promotori su Duško Pevulja, profesor na Filološkom fakultetu Univerziteta u Banjaluci i Ljiljana Petrović Zečić, direktor Narodne i univerzitetske biblioteke Republike Srpske.

 

U četvrtak u Vladičanskom dvoru sa početkom u 19.00 časova biće predstavljena Sabrana djela akademika Danila Marića. U programu učestvuju promotori: Safet Sarić i Zlatko Serdarević /Mostar/, Ranko Pavlović /Banjaluka/, Dragica Braunštan /Toronto/, Dimitrije Janičić /Beograd/, Ilija Šaula /Filadelfija/. U muzičkom dijelu nastupiće Tijana Bašić i Marija Raspudić.

 

Manifestacija se u petak, 9. septembra, seli u Manastir Žitomislić. Sa početkom u 19.00 časova u Muzeju manastira Žitomislić biće otvorena Izložba “Jovan Dučić – neraskidiva veza sa Šantićem i Mostarom” u saradnji sa Muzejom Hercegovine Trebinje.

 

“Šantieve večeri poezije” završavaju se u Nevesinju gdje će u subotu, 10. septembra, u Kulturnom centu “Nebojša Glogovac” u Nevesinju sa početkom u 19.00 časova biti održan kulturni program pod nazivom “Nevesinje – druga Šantićeva kuća” u organizaciji ustanova i društava kulture iz Nevesinja.